Постови

Viktor Ivančić - BILJEŽNICA ROBIJA K: PRILOG ZA HATEVE

Nama je priko velikog odmora došla isprid škole ekipa iz Hatevea. U ekipi iz Hatevea su bili jedna teta sa žutom frčkavom kosom i jedan kamerman. Mi rulja iz razreda smo sidili na zidiću i žljopali smo smokije i krafne. Onda je teta dogibala do nas i pitala je: „Alo, mališi, jel može po jedna izjavica za Hateve?“ Onaj Kane Šteta je rekao: „Može, kako ne bi moglo!“ Onaj Rino Sajla je rekao: „Prva liga!“ Nela Svinjogojstvo je rekla: „Samo da malo popravin frizuru…“ Moj drug Dino je rekao: „Srića da mi je mater jutros dala obuć čistu majicu…“ Onda je barba nacalijo se sa kamerom za snimanje. Teta je pružila nikrofon prema Kani Šteti i pitala je: „Dečko, možeš li za gledaoce Hatevea reć šta bi ti najviše želija postat kad porasteš?“ Kane Šteta je rekao: „Ja bi kad porasten najviše želija postat Irac!“ Dino je uletijo: „A ja Njemac!“ Ja sam rekao: „Meni bi najveća gula bila da buden Belgijanac!“ Nela Svinjogojstvo je rekla: „Ja bi kad odrasten volila da buden Šveđanka!“ Mala Teica je rekl...

Manunu - ZRELI DEMOKRATI

Danas jači uništavaju slabije kao i uvijek, ali svoje nasilničko i otimačko ponašanje opravdavaju raznim plemenitim načelima i vrijednostima. Životi desetaka milijuna ljudi uništavaju se u ime slobode i demokracije. Agresori i osvajači govore o svojoj dužnosti da oslobode druge i da zaštite svijet od zla. Oni ne napadaju zato da otmu; oni napadaju zato da obrane; oni okupiraju zato da oslobode; oni uništavaju zato da stvore. Ispraznim govorom o plemenitim načelima i ciljevima, agresori i osvajači hoće učiniti svoje nasilničko ponašanje prihvatljivim. Ali njihov govor nalikuje na dramu apsurda u kojoj činjenice ne igraju nikakvu ulogu. Zemlje i životi desetaka milijuna ljudi uništavaju se pred kamerama i očima cijelog svijeta, ali malo je onih koji protestiraju. Jer ljudi se danas boje protestirati, mnogo više nego u ranijim vremenima.  Umjesto protesta, građani zrelih demokracija ponovno izabiru na vlast one političare koji su pokrenuli osvajačke ratove na temelju lažnih optužbi pr...

Rejmond Karver - NALOG

  Čehov. Uveče 22. marta 1897, u Moskvi je otišao na večeru sa Aleksejem Suvorinom, prijateljem i čovekom od poverenja. Taj Suvorin je bio veoma bogat izdavač novina i knjiga, reakcionar, čovek koji se sam probio u životu, čiji je otac bio redov u Borodinskoj bici. I on je, kao i Čehov, bio unuk kmeta. To je ono što im je bilo zajedničko: obojici im je u venama tekla seljačka krv. Inače su, po političkim stavovima i temperamentu, bili sasvim različiti. I pored toga, Suvorin je bio jedan od retkih Čehovljevih intimnih prijatelja, i Čehov je uživao u njegovom društvu.   Otišli su, naravno, u najbolji restoran u gradu, bivšu gradsku kuću zvanu Ermitaž – mesto gde su se provodili sati, ponekad čak i po pola noći, dok se ne izreda desetak jela, uz razna vina, likere i kafu. Čehov je, kao i uvek, bio besprekorno odeven – tamno odelo i prsluk, uobičajeni pincenez. Te večeri je izgledao kao i na fotografijama iz tog perioda. Bio je opušten, raspoložen. Rukovao se sa maitre d’, i o...

Boris Dežulović - POD TREBIŠNJICOM ĆUPRIJA

D vadeset godina nakon što je trebinjski paša, kamiondžija Božidar Vučurević, dao srušiti Dubrovnik i sagraditi na njegovu mjestu onaj svoj slavni “ljepši i stariji Grad”, pojavio se u Trebinju kamiondžija Emir Kusturica i odlučio od trebinjske tvrđave iz devetnaestog vijeka sagraditi ljepšu i barem tri stotine godina stariju, iz zrelog dubrovačkog cinquecenta. Historija je ponekad baš logičko zlopamtilo, mater joj jebem. Zvao me jednom u dva iza ponoći Kožo da ispriča anegdotu o Unproforcu u Trebinju. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic ili anegdotu. Anegdota je dosta slična vicu, samo što nema Muje i Sulje. Nego bude, štajaznam, Unproforac u Trebinju. Elem, kupovao Unproforac na trebinjskoj pijaci sir, pa izvadio iz džepa deset maraka i dao seljanki. A ona uzela cenera, odmjerila pogledom Unproforca, pa novčanicu, podigla je prema suncu pa zuri u nju, gleda je s jedne, pa s druge strane, podozrivo vrti u rukama, prevrće i zagleda, sve dok joj seljan...

Dipak Čopra - KVANTNA SVEST

Preuzeto:  LINK Prevod: Jelena Nadam se da ću Vas u narednih sat vremena podstaći na promenu perspektive. Ono što bih želeo da Vam približim, jeste kvantno-mehanički model; ne samo model čovekovog tela, već Univerzuma, koji je naše kosmičko telo.  Naše naučno razumevanje danas prolazi kroz promenu paradigme. Opažanje onoga, što je prava priroda materijalnog sveta, doživljava promenu. Do sada je interpretacija materijalnog sveta, uključujući naše telo, počivala bukvalno na sujeverju, sujeverju materijalizma, prema kome je čulno opažanje merodavno za ono, što doživljavamo kao stvarnost. Naravno, već i zdravi ljudski razum mi govori da to ne može biti: preko svojih čula doživljavam da je Zemlja ravna, u šta, naravno, više ne verujem. Doživljavam da stojim na nepokretnom tlu, pri čemu znamo da se ono vrtoglavo brzo okreće i juri kroz prostor brzinom od više hiljada milja na sat.  Moje čulno opažanje mi kaže da Sunce izlazi na istoku i kreće se preko neba itd. za šta...